Close
Skip to content

Perfíl

IPB nu’udar institutu  públiku ensinu superior foun ne’ebé  hola fatin iha Betano, municípiu Manufahi, Timor – Leste, harii ho Dekretu Lei Nº45/2016, loron 9 fulan Novembru.

Infraestrutura sira IPB nian hahú harii iha inísiu tinan 2013, durante mandatu V Governu Konstitusionál, ho inisiativa husi UNTL. Projetu ne’e hetan lansamentu   husi Sua Excelência Kay Rala Xanana Gusmão, tempu ne’eba nu’udar Primeiro-Ministro  RDTL. Iha ona  2016, ME halo akordu ho UNTL atu aselera prosesu hodi instala IPB ida hamrik mesak iha Betano, no bele hahú atividade hanorin nian ba tempu badak. Ba ida-ne’e, forma duni Komisaun Instaladora (IPB), hodi tau hamutuk membru sira husi ME, UNTL no munisípiu Manufahi nian, ho misaun atu IPB bele hahú ho atividade hanorin nian.

Haree ba kondisaun sira ne’ebé adekuadu ba infraestrutura fízika, ba ekipamentu sira ne’bé iha, planu  kurrikular no silabus ne’ebé definidu, no rekrutamentu ba rekursus umanus hanorin nian no ba funsionáriu administrativu sira, ME, halo koordenasaun ho Sua Excelência  Sr. Primeiro-Ministro da RDTL, hodi determina loron 23 Fevereiro 2017 atu halao abertura ofisiál IPB nian. atu informa tan katak, iha fulan  setembro no dezembro  2016, halao prosesu kandidatura ba ensinu superior públiku ne’ebé   prepara vaga 4.800 ba UNTL no  vaga 270 ba IPB. Rejistu ba grupu dahuluk  estudante sira admitidu iha IPB ne’e halo iha Díli, iha ME, iha loron 23 Janeiro no 3 de Fevereiro  2017.

IPB ne’e nu’udar institutu superior nasionál ba dahuluk ne’ebé, hahú harii,  bele garante disponibilizasaun ensinu superior tékniku ho forma atu kapasita joven  timor oan hodi halao atividade profisionál sira ne’ebé ezije kapasidade prátika no liman lais (agilidade nas mãos) atu uza no kuidadu materiál  no ekipamentu  tenolójiku sira. IPB sei fó formasaun konaba setór primáriu – agrikultura no pekuária – no engeñaria, tau hamutuk eskola  superior rua: Eskola superior Agronomia e Zootécnia e a Escola Superior de Ciências da Engenharia. 

Hodi garante katak estudante sira preparadu ona ba ensinu superior ida ne’ebé ezijente no rigorozu,  iha faze dahuluk, desidi ona katak estudante IPB sira iha tinan ida nu’udar tinan atu prepara sira hodi reforsa matéria jerál sira. iha tempu badak sei prepara Diploma I ba kursu Produção Animal no Construção Civil, identifika mós kursu potensiál sira seluk iha futuru mai. Kursu Diploma I no II iha  Engenharia Mecânica, Engenharia Eletrotécnica, Cultivo de Produtos Alimentares, Saúde Animal, Processamento de Produtos Agrícolas e Produção Florestal.

Nune’e, IPB ne’e harii hodi korresponde atu halao aspirasaun boot  ida ne’ebé  liuhusi plano Estratégico Nacional da Educação 2011-2030, ne’ebé define ona nu’udar objetivu sira ida ba ensinu superior “harii institutu superior sira poilitékniku nian atu asegura rekursu umanu sira ne’ebé kualifikadu presiza duni ba desenvolvimentu Timor-Leste nian ho foku iha área estratéjika husi pontu de vista socioeconómiku. Ne’e nu’udar mós objetivu ida ne’ebé tau iha Programa do VI Governo Constitucional:   

Governu sei desenvolve setor politékniku ida no universitáriu ne’ebé halo tuir objetivu sira atu fó, ba ita-nia povu nia oan sira,  oportunidade atu hetan kualidade ensinu nian no partisipa iha atividade harii nasaun nian.

Polítika hodi harii instituisaun públiku ensinu superior   tékniku sira nian mai husi Programa  IV no V Governo Constitucionál sira. Konkretizasaun polítika ida ne’e demora dunik, tan harii institute politékniku ezije investimentu  públiku ne’ebé boot ho grau     komplexidade téknika ne’ebé  aas, presiza duni ekipamentus no rekursus umanus ne’ebé espesializadu tebes.

Konsidera katak, iha  tinan 2000, UNTL harii nu’udar rezultadu  esforsu husi grupu ex-     alunu no ex-profesór sira UNTIM, bele hatete katak IPB sai nu’udar instituisaun  ensinu superior dahuluk ne’ebé harii direta husi Governu Timor-Leste nian.

Hamosu IPB ne’e atu hodi korresponde, mós, ba esforsu sira desentralizasaun serbisu sira ne’ebé VI Governo Konstitucionál halao hela: liuhusi IPB, ema sira ne’ebé hela iha kosta sul Timor-Leste nian sei iha fasilidade boot liu atu tama iha ensinu superior no simu formasaun téknika ba karreira profisionál sira iha setor sira ne’ebé hatudu poténsia  ekonómiku boot iha nível regional no nasionál. Ho nune’e, IPB, sai  nu’udar kontributu ida atu hamenus ema ba iha sidade no ba dezenvolvimentu ne’ebé hanesan ba territóriu nasionál.