Mestre Alcino da Costa Isaac Andrade Fernandes, M.Ed
Presidente – Periudu 2025-2029
IPB nu’udar estabelesimentu ensinu superior publiku Estadu nian ne’ebé maka foin funda, lokaliza iha suku Betano, Postu administrativu Same, Munisípiu Manufahi, Timor-Leste. IPB hari iha tinan 2016, husi Ministeriu Edukasaun nia tutela (iha altura ne’eba), husi komisaun Instaladora (KI-IPB), kompostu husi funsionariu sira husi Mnisteriu Edukasaun, UNTL no Munisípiu Manufahi, komisaun refere lidera husi presidente sesante IPB nian Prof. Assoc. Acacio Cardoso Amaral, Ph.D.
Liu husi servisu lubuk maka halo iha altura ne’eba husi KI-IPB, konsege hamosu Dekretu-Lei ba estabelesimentu IPB ne’ebé apresenta ba konsellu Ministru no aprova iha loron 13 setembru 2016 no promulga husi Presidente 0 Republika, Dekretu-Lei n. 45/2016, loron 9 fulan novembru, ba estabelesimentu IPB.
IPB ne’e nu’udar politékniku dahuluk ne’ebé harii iha Timor-Leste, tuir Planu Estratejiku Desenvolvimentu Nasionál 2011-2030, além de IPB, tuir PEDN 2011-2030 sei harii tan eskola superior turismo iha Munisípiu Lautem, escola superior peska e mariña iha Munisípiu Manatuto no escola superior de engenharia iha Munisípiu Covalima, tuir area estudu eskola superior ida-idak nian, maibe iha loron 9 fulan Jullu 2025, MESCC apresenta ba konsellu ministru Dekretu-Lei ida hodi halo mudansa ba naran Instituto Politécnico de Betano ba fali naran Instituto Politécnico de Timor-Leste, abreviadamente hanaran IPTL. Tuir politika edukasaun ensinu superior nian katak estabelesimentu IPTL ho nia papel ida fundamental tebes iha desenvolvimentu edukasaun nian ba kapasitasaun no formasaun foinsa’e Timor oan hotu iha ne’ebé exige kapasidade prátika no liman badaen (Agilidade nas maõs) iha aktividade profisional sira maka halao husi foinsa’e sira ne’e, bainhira konklui estudu iha IPTL. Estabelesimentu IPTL ho misaun seluk ida maka atu prepara foinsa’e Timor oan sira sai nu’udar futuru traballador ne’ebé profisional no bele iha rasik kapasidade atu hamosu kampu traballu ba nia an rasik (auto empregu) iha Timor-Leste no mos bele iha kapasidade hodi kompete iha merkadu traballu nasional, regional no internasional.
Ho kondisaun sira ne’ebé adekuadu iha infraestrutura fisika maka iha no sei harii tan infraestrutura IPB nian maka ho fasilidade kompletu tuir padraun Kampus akademiku nian iha rai ho total 15 Hektares, iha area refere nia laran konstrusaun primeira faze infraestrutura basika (land scape) konstrui hotu ona, konstrusaun segunda faze ba edifisiu sala de aula, dosente nian, servisu administrativu, fasilidade desportu, dormitoriu no seluk-seluk tan (prosesu tomak ba infraestrutura fisika foun ne’e nian agora Ministeriu Ensinu Superior Siênsia no Kultura maka hare hela no iha tinan 2025 nian laran sei hahu prosesu konstrusaun), planu kurikular, silabus maka preparadu atu oferese ba estudante sira bainhira ingresa iha IPB, korpu dosente maka preparadu hodi halao kna’ar, servisu administrativu maka preparadu atu apoia prosesu tomak esinu aprendijajem no apoiu seluk tan. Desde fundasaun IPB mai to agora iha oferta akademiku rua maka kursu konstrusaun sivil ne’ebé tutela iha Eskola Superior de Engenharia (ESE) no kursu Produsaun animal ne’ebé tutela iha Escola Superior Agronomia e Zootécnica (ESAZ), além de kursu rua maka existe ona iha IPB, tuir planu sei estabelese tan kursu foun iha kada eskola superior hodi kompleta nesesidade ho demanda merkadu nian, sira ne’e hotu sei depende ba kapasidade teknika, numeru rekursu umanu (korpu dosente) inklui kapasidade finanseira hodi responde ba kriasaun kursu sira ne’e, kursu ne’ebé iha futuru sei harii maka agronomia, prosesamentu alimentar, saude animal no floresta iha Escola Superior Agronomia e Zootécnica (ESAZ) nia supervisaun no kursu engeñeria elekronika, informasaun no teknolojia (IT) no enjeñeria mekanika iha Eskola Superior de Engenharia nia supervisaun. Husi 2017 mai to 2025 estudante hamutuk 1325, estudante ne’ebe gradua ona hamutuk 526 no estudante ne’ebe maka frekuenta hela estudu iha tinan akademiku 2025 hamutuk 443.
Desde IPB nia fundasaun mai to tinan akademiku 2024 konfere grau akademiku Diploma II (Baze 0 legal ba atribuisaun maka Lei Base Edukasaun, Lei n. 14/2008, loron 29 fulan Outobru), maibe ho dinamika politika no mudansa iha merkadu ne’ebé exige grau akademiku ne’ebé as liu iha konkursu sira administrasaun publika nian no empreza sira maka governu halo alterasaun dahuluk ba lei baze 0 edukasaun hodi hamosu (Lei n. 6/2024, loron 17 fulan Jullu), ho baze ba lei foun ne’e maka hahu husi tinan akademiku 2025 ba oin IPB eleva ona grau akademiku husi Diploma II ba Diploma III. Bele mos konfere grau akademiku lisensiatura to ba mestradu profisional desde que IPB iha ona kondisaun no nesesidade seluk ne’ebe nasaun presiza.
Iha tinan 2019-2023 ba residensia Manufahi fo deit oportunidade ba finalista sira husi munisipiu Manufahi rasik, iha 2024 iha regime rekrutamentu seluk, maibe iha asesu no ingresu ba tinan akademiku 2025 nian MESCC sei halo abertura asesu no ingresu ba finalista hotu-hotu iha teritoriu tomak, no mos sei hare mos husi kanal seluk ne’ebe hanaran primeira xamada no segunda xamada, karik iha prosesu abertura la hetan numeru ida signifikativu.
Bemvindu mai Instituto Politécnico Betano!

Edukasaun nu’udar xave importante ba dezenvolvimentu nasaun ida-nian. hanoin ida-ne’e, hanesan parte husi Plano Governo RDTL nian, hahú husi IV Governo Konstitusionál, liuhusi Ministériu Edukasaun, estabelesimentu Instituto Politécnico tolu Academia ida, hanesan: Instituto Politécnico Engenharia iha Município Covalima, Instituto Politécnico Agricultura iha Município Manufahi, Instituto Politécnico Turismo no Hotelaria iha Município Lautém Academia Pescas no Estudos Marinhos iha Município Manatuto.
Iha ámbitu ida-ne’e, tuir despaxu Número 005/GM/MECAS/VI/2016, VI Governu Konstitusionál, liuhusi Ministério Edukasaun nian, estabelese Komisaun Instaladora Institutu Politécnicu Betano, ne’ebé lidera husi Presidente Komisaun, hetan apoiu husi Vice- Presidente na’in tolu, Secretariado no seksaun hitu atu hatene: Seksaun Rekursus umanus, Seksaun Infraestrutura no Equipamento, Seksaun Finansas nian, Seksaun Planeamentu nian, Seksaun ba Asuntus Legais no Seksaun Koordenasaun barejistu Estudante sira.
Durante nia mandato, Komisaun ne’e produz ona Manuál Komisaun Instaladora Instituto Politécnico Betano (IPB), elabora Plano Curricular sira no sílabos ba Kursu Produção Animál no ba Konstrusaun Civil elabora Decreto-Lei ne’ebé cria IPB aprova Estatutu Provisóriu. Dekretu-Lei ne’e aprova iha Konsellu Ministru iha loron 13 de Setembro 2016, hetan promulgasaun husi Presidente República iha loron 25 Outubro de 2016 no publica iha Jornál da República ho númeru DL No.45/2016, loron 9 fulan Novembro.
IPB Betano maka institutu politékniku Públiku dahuluk iha Timor-Leste. IPB eziste atu hato’o katak importante tebes iha sentido atu prepara di’akliu jovem timoroan sira atu ba compete iha merkadu serbisu nian. IPB sei ba hahú nia atividade sira iha tinan 2017 ho total estudante atus rua hitu nulu ba kursu área rua ne’ebé sei halao dahuluk: kursu konstrusaun sivil, ne’ebé sei iha Escola Superior Engenharia nia tutela, no kursu Produsaun Animál iha Eskola Superior Agricultura nia tutela.
Aleinde kursu rua ne’e sei estabelese kursu seluk iha futuru mai, hanesan Processamento Alimentar, Saúde Animal no Produsaun Florestal iha Escola Superior Agricultura nian no Engenharia Electrónica no Engenharia Mecânica iha Escola Superior Engenharia nian. Kursu hirak ne’e sei realiza hamutuk konforme rekursus umanus no fasilidade sira ne’ebé iha
Objetivu principal kriasaun IPB ne’e hodi prepara jovem timoroan sira atu sai nu’udar futuru traballadór ne’ebé profisionál ho kapasidade atu kria rasik nia kampu serbisu iha Timor-Leste no mós bele hetan rekoñesimentu iha Mercado de Trabalho Internacional.
Komisaun Instaladora Instituto Politécnico Betano konsege atinje nia objetivu sira, sai nu’udar rezultadu husi serbisu ekipa ida ne’ebé firme, ho espíritu kolaborasaun nian, no ho hahalok profisionál, hahú husi Vice-Presidente sira, Sekretariadu no koordenador seksaun téknika hitu, no membru Komisaun sira tomak.
Nu’udar Presidente Komisaun Instaladora Instituto Politécnico Betano, ha’u agradese ba membru hotu-hotu ba serbisu ne’ebé hala’o ona ho responsabilidade no ho tempu ne’ebé dedikadu (fó an) ba serbisu ida ne’e.
Ba Sua Excelência Senhor Ministro de Estado, Coordenador ba Assuntos Sociais no Ministro da Educação, Dr. António da Conceição, Sua Excelência Sr. Vice-Ministro da Educação II, Sr. Abel da Costa Freitas Ximenes, ha’u apresenta, ha’u nia naran no hodi membru sira hotu IPB nia naran, ha’u nia profundu agradecimento ba konfiansa ne’ebé fó mai ami ba apoiu ne’ebé fó durante prosesu instalasaun ne’e.
Ha’u agradese ba Nai Maromak ne’ebé haraik grasa no leno dalan ba Comissão Instaladora do Instituto Politécnico de Betano durante tempu ne’ebé ami halao ami-nia funsaun.