Betano, 03 Abril 2025 – Institutu Politékniku Betano (IPB) liu husi Eskola Superior Engeñaria, Kursu Konstrusaun Sivil hetan avaliasaun akreditasaun primeiru siklu hosi Ajénsia Nasional ba Avalíasaun no Akreditasaun Akadémika, Institutu Públiku (ANAAA, I.P.) ba programa estudu Kursu Konstrusaun Sivil grau Diploma II iha IPB, durante loron rua (03-04 Abril 2025).
Iha avaliasaun refere reprezentante avaliador Internasional hosi via zoom Prof. Dr. Ahmad Yasir (MQA) no avaliador Nasional maka hanesan Dr. José M. C. B. Ximenes, M.Eng, Mr. Salvador Pires.
Objetivu husi vizita avaliasaun ida ne’e maka atu asegura elijibilidade i kualidade husi programa estudu Kursu konstrusaun sivil ne’ebé durante ne’e estabelese ona iha eskola superior engeñaria, liu hosi prosesu avaliasaun no akreditasaun ne’e tuir padraun ne’ebé delibera ona husi ANAAA mai IPB no kolokasaun ba avaliasaun refere hala’o durante loron rua hanesan loron dahuluk enkontru estrutura ho entidade sira, loron daruak observa direta no halo konfirmasaun ba dokumentus inklui fasilidade sira relasiona ho relatóriu auto-avaliasaun (SAR) kursu konstrusaun sivil nian ne’ebé submete ona ba ANAAA.
Durante avaliasaun loron rua no atividade husi avalisaun ida ne’e finaliza ho relatóriu provisóriu no rekomendasaun balun husi ekipa panel ne’ebé pertinente tebes no rezultadu final hosi avaliasaun ida ne’e sei públika husi ANAAA iha tempu tuir mai hodi hadia programa estudu refere.
Betano, 01 Abril 2025 – Institutu Politékniku Betano (IPB) Liu husi Eskola Superior Agronomia i Zootéknika, Kursu Produsaun Animal hetan avaliasaun akreditasaun primeiru siklu hosi Ajénsia Nasional ba Avalíasaun no Akreditasaun Akadémika, Institutu Públiku (ANAAA, I.P.) ba programa estudu Kursu Produsaun Animal grau Diploma II iha IPB durante loron rua (01-02 Abril 2025).
Iha avaliasaun refere, reprezentante avaliador internasional husi Accrediting Agency of Chartered Colleges and Universities in the Philippines (AACCUP), via zoom mak hanesan Professora Dr. Maria Teresa S.J. Valdez husi Filipina no avaliador nasional mak hanesan Dr. Domingos Cairesi no Dr. Marcelino da costa
Objetivu husi vizita avaliasaun ida ne’e maka atu asegura elijibilidade i kualidade husi programa estudu Kursu Produsaun Animal ne’ebé durante ne’e estabelese ona iha eskola superior agronomia i zootéknika, liu hosi prosesu avaliasaun no akreditasaun ne’e tuir padraun ne’ebé delibera ona husi ANAAA mai IPB no kolokasaun ba avaliasaun refere hala’o durante loron rua hanesan loron dahuluk sei enkontru estrutura ho entidade sira, loron daruak observa direta no halo konfirmasaun ba dokumentus inklui fasilidade sira relasiona ho relatóriu auto-avaliasaun (SAR) kursu produsaun animal nian ne’ebé submete ona ba ANAAA.
Durante avaliasaun loron rua no atividade husi avaliasaun ida ne’e finaliza ho relatóriu provizóriu no rekomendasaun balun husi ekipa panel ne’ebé pertinente tebes no rezultadu final hosi avaliasaun ida nee sei públika husi ANAAA iha tempo tuir mai hodi hadia programa estudu refere.
Institutu Politékniku Betanu (IPB) kontínua hasa’e bandeira kada fulan ba semana dahuluk, ohin segunda (01/07/2024) responsavél hasa’e bandeira no koru hosi funsionáriu administrasaun iha resintu IPB Betano.
Primeiru vise prezidente IPB Sr. Cipriano Tilman, M.PA, sai hanesan inspetór hasa’e bandeira reprezenta Magnífiku Prezidente IPB, Prof. Assoc. Adj. sr. Acacio Cardoso Amaral, Ph.D, hakarak fó parabéns bá ekipa isar bandeira, tamba ezekuta servisu ho di’ak, kada fulan ita hasa’e bandeira dala ida, hodi fó onra ba erói Nasional sira liuhosi hasa’e bandeira tenki hatudu vontade di’ak, disiplina ba tempu.
Iha serimónia hasa’e bandeira ne’e, inspector isar bandeira relata ba estudante sira liu-husi vizitasaun sua exelénsia ministru ensinu superior hato’o mai ita katak iha oportunidade ba iha tinan 2024-2025 lei baze ministerial liliu ba iha kurrikulum bele aprezenta proposta ba iha ministériu hodi hetan aprovasaun ba Diploma III.
“Atu husu ba ekipa elabora kurrikulum tenki funsiona ho maximu, nune’e iha tempu badak relata ba ministeriu, liliu ba ekipa ne’ebé reprezenta IPB ba iha Jakarta hodi tuir formasaun kurrikulum iha preparasaun di’ak hodi kria enkontru ida hodi aprezenta kurríkukum oinsá hodi hasa’e ba Diploma III”. Hato’o husi Sr. Inspetór.
Betano, 28 Juñu 2024 (IPB) – Institutu Politékniku Betano nia Magnífiku Prezidente IPB ho estrutura hotu hala’o sorumutu ho Sua Exelénsia Ministru Ensinu Superior Siénsia i Kultura (Siglá Portugéz, MESCC), Dr. José Honório da Costa Pereira Jerónimo kona-bá Lei baze ensinu superior. Atividade ne’e hala’o iha salaun IPB-betano.
Magnífiku Prezidente IPB, Prof. Acacio Cardoso Amaral, Ph.D hakarak hato’o agradese wain bá exelénsia ministru ensinu superior ho nia komitiva sira nia prezensa mai vizita iha IPB.
Aproveita tempu ida ne’e Sr. Prezidente relata relatóriu badak kona-bá progreesu durante iha IPB katak atividade aprendizazen lao di’ak, Ezekusaun OGE mós lao di’ak (62.16%, 1,508, 174), Projetu 4 Lao hela, progresu balu Liu ona 50%. Armajen 2 ba Eskola superior 2, lojistiks no aprovizionamentu no mini matadouru no dosente balu ba tuir formasaun hela iha Indonesia.
“Agradese ba Lei baze ensinu superior hetan ona aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál, Ami estabelese ona ekipa elaborasaun kurikulu ba diploma III, atu haree mós alterasaun estatutu IPB”. Haktuir Prezidente IPB.
Ministru Ensinu Superior Dr. José Honório da Costa Pereira Jerónimo iha nia diskursu hato’o katak durante iha fulan ualu nia laran preokupa ho Lei baze ensinu superior tamba importante tebes iha ensinu superior timor laran. Dahuluk atu rezolve uluk IPB nia kursu ne’ebé Diploma II tenki muda ba Diploma III, tamba ne’e aprovasaun final global iha Parlamentu Nasionál no hein Promulgasaun hosi Prezidente RDTL.
“Hau mai iha IPB ne’e atu informa ba estrutura IPB sira relasiona ho lei baze ensinu superior, tamba ne’e Estrutura IPB sira presiza prepara proposta foun hodi hasa’e nivel Diploma II ba Diploma III”. Dehan Sua Exelénsia Ministru Ensinu Superior.
Iha sorin seluk Sua Exelénsia relata katak presiza loke tan kursu balu, iha fulan jullu ka agostu mai ita hahu konstrusaun edifisiu foun, tamba primeiru ministru tau atensaun makas ba politékniku betano, sebele konstrusaun ne’e to’o 2026 finaliza ona. Ita presiza hadia IPB tamba uniku politékniku governu fo apoiu maximu ba Politékniku, tamba ne’e mak lei ne’e importante tebes.
Husu ba Prezidente IPB no estrutura presiza elabora kurríkulu Diploma II ba Diploma III hodi submete ba Ministériu Ensinu Superior.
Iha fatin hanesan Sua exelénsia husu ba Prezidente IPB no estrutura kuandu Prezidente Repúblika promulga, favor ida, presiza karta ba fali hodi hasa’e nia nivel Diploma II ba Diploma III hosi kursu rua ne’e no estudante ne’ebé mak remata ona atu bele fo espasu ba sira atu kontinua eskola ba Diploma III. Ba Futuru IPB lao di’ak ona, bele hasa’e nivel ba lisensiatura, Maestradu Pofessional ho Doutoramentu.
Ikus-liu remata sorumutu, Sua exelénsia ministru ho nia komitiva hamutuk ho prezidente IPB no estrutura observa direta ba progresu projetu konstrusaun iha otorita betano.