Betano, 16 Jullu 2021( IPB) – Institutu Politékniku Betano ho FAO ensera formasaun ne’ebé durante ne’e realiza ona ho topiku “Soft Skiils Training to Beneficiaries of the Green jobs for Rural Youth Employment” durante loron 15 hahu husi 28 junu to 16 Jullu 2021, ne’ebe kompostu husi postu 4 no suku 29 iha Munisípiu Manufahi no ohin loron finaliza ona iha resintu IPB.,(16/07).
Primeiru Vise Prezidente Sr. Cipriano Tilman, MPA subliña katak agradese ba FAO bele halo koperasaun ho IPB maské ho kondisaun Fatin ne’ebé la sufisiente maibé realiza duni Formasaun ne’e to’o rohan, Alende ne’e mos agradese ba Formador, Komisaun organizadora, formador sira hotu nia partisipasaun iha formasaun ida ne’e bele lori ita hodi dezenvolve Munisípiu Manufahi ba futuru.Reprezentante Formado Sr. Aluzio dos Santos Abreo haktuir mos katak “Ami hotu apresia ba programa emprego Verde”
” Tamba programa ida ne’e hanesan programa foun ida mai amii posto 4 iha Munisípiu Manufahi, Nia mos rekomenda ba Formado sira atu bele utiliza didiak materia sira ne’e durante sira hetan husi Formador sira atu nune’e hodi implementa iha suku ida-idak.”Programa ida ne’e importante tebes aproveita ba kapasitasaun husi Formador sira kona-ba Edukasaun Adultu hodi fo kapasitasaun ba ita boot sira iha projetu Green Verde Ida ne’e no mos ita bot sira mak sai autór ba postu 4 iha Munisípiu Manufahi atu bele garantia outcome hodi bele dezenvolve suku no aldeia sira ba Futuru” Haktuir Diretór MAP.
Iha Fatin hanesan reprezentante FAO ho IPB entrega mós sertifikadu ba Formandu sira hamutuk na’in-66 ne’ebé mak durante loron 15 tuir formasaun ba programa Green Verde.
Partisipa iha Enseramentu ne’e Vise I Prezidente Sr. Cipriano Tilman, M. PA, Diretor Eskola Superior i Zootecnica Sr.Pedro de Deus, M,Si ho nia Kordenadór, Sr. Celestinu Gonsalves Tali,MEc.DEv Mali, Diretór Eskola Superior Enjenharia Sr. Fernando da Costa Fernandes,M.Eng ho nia Kordenadór Sr. Afranio Marsal Glaudes Freitas ,Diretora FAO no mos Diretór MAP Munisípiu Manufahi Sr. Aurelio Ximenes, Dosenti sira husi kursu Produsaun Animal, Kursu Konstrusaun Sivil no Formado sira.
Betano, 19 Jullu 2021 (IPB) Institutu Politékniku Betano asina MOU ho (FDCH) Fundu Dezenvolvevimento Capital Humano hodi apoiu bolsa hakbi’it ba estudante nai’n-20 hosi Eskola Superior Agronomia no Zotéknika ho Eskola Superior Enjeñaria iha resintu IPB-KRXG (19/07).
Prezidente Institutu Politékniku Betano (IPB) Dr. Acacio Cardoso Amaral, Ph.D hateten katak “Hau haksolok no agradese tebes ba ekipa husi FDCH ne’ebé mai husi nasionál ba imi nia apoiu hodi hala’o rekrutamentu estudante IPB 2021 ba kanal espesiâl ida ne’e, no iha oportunidade ida ne’e no ita mos agradese ba Diretóra ezekutiva nia laran di’ak hodi hala’o diskusaun ho Ministériu hodi Loke vaga ba kanál Ida ne’e nomos ba imi estudante sira tenki aproveita didi’ak tamba estadu apoiu ba imi ho montante orsamento ne’ebe bo’ot hodi aloka ba imi bolseiru kbiit laek sira, maka iha oportunidade ida ne’e ita bo’ot sira utiliza didiak no estuda makas hodi responde ba ita bo’ot sira nia Futuru.
Iha Fatin hanesan Diretóra FDCH Sra. Leila M.L. Carceres dos Santos hato’o agradesemento ba IPB Liu husi koperasaun servisu hamotuk realiza atividade ida ne’e hodi reintegra bolseiru ba estudante kbi’it laek sira iha Instituto Politecnico Betano, iha okaziaun ne Diretora mos lamenta katak Fundu Dezenvolvevimento Capital Humano ita sei aloka ba Formasaun profesional ba Joven sira iha Centro Formasaun hotu, Formasaun Teknika ba funsonario sira iha instituisaun hotu no Bolsa estudu ba publiku, hare ba Bolsa estudu refere Hau foka Liu ba Ema kbiit laek Nia oan sira ne’ebe Liu husi asesu ingresu hodi Tama iha UNTL ho IPB no Diretora mos rekomenda katak orsamento Ida ne’e apoiu ba ema ne’ebé iha kbiit signifika katak Ita bo’ot sira hola parte iha nee merese duni atu hetan oportunidade Ida nee hanesan Ema kbiit Laek Nia oan maibe karik Ita boot sira Laos Ema kbiit Laek Nia oan maka ami iha ekipa monotorizasaun husi FDCH sei tun direita ba Ita boot sira Nia Fatin hodi hare situasaun real ne’ebé Ita boot hsoru karik ita boot sira Laos Ema kbiit lae maka FDCH sei hapara kontrato ho Ita bo’ot sira no imi sei devolve Fali osan ne’ebe imi simu Tia ona.
Ikus Liu husi Ita bot sira aproveita oportunidade ida ne’e atu reforsa tan ne’e hodi hasa’e kualidade rekursu Umanu iha IPB”Ami hanesan Estudante kbiit laek Ami agradese ba FDCH ho IPB tamba bele fo oportunidade di’ak ida ne’e, maské ami kbiit laiha maibé ho a oportunidade ne’e ami haksolok tebes tamba bele suporta ami niia estudu tomak “, Haktuir Cornelio Smeol.
Iha Fatin hanesan FDCH ho IPB MOU inklui mos asina kontrato bolseiru ba estudante nain 20 husi Eskila Superiór Agronomia no Eskoola Superiór Enjeñaria.
Partisipa iha Asina MOU kontrato bolseiru ne’e, Prezidente IPB Dr.Acacio Cardoso Amaral ph.D, Vise Prezidente Sr. Cipriano Tilman, MPA, Diretora FDCH Sra. Leila M.L.Carceres dos Santo ho Nia ekipa, Diretór Eskola Superiór Agronomia Sr. Pedro de Deus,M,SI no Diretór Eskola Superior Enjeñaria Sr.Fernando da Costa M.Eng Diretor, Administrasaun Finansa Sr. Amancio Horacio, Kordenadór Kursu Konstrusaun Sivil Sr. Afranio Marcal Glaudio Freitas, Korpu Dosenti no Funsionáriu IPB.
Dili, 24 Jullu 2021 (IPB) – Ekipa tékniku Institutu Politékniku Betano simu sertifikadu apresiasaun hosi Ajénsia Teknolójia Informasaun no Komunikasaun (Siglá Portugéz, TIC TIMOR) ne’ebé oferese ona treinamentu ba institusaun estadu nian ne’ebé ligadu ba rede kona-ba “Interconnecting Concept and Configuration of Network Devices” durante semana-rua iha sentru Formasaun Polísia Akadémika Comoro.
Enseramentu ba programa ne’e, TIC TIMOR, IP distribui sertifikadu ba formandu hamutuk na’in-24 hosi instituisaun estadu na’in-16 partisipa iha formasaun ne’e hahu iha loron 12 Jullu 2021 no remata iha loron 23 Jullu 2021.
Iha parte Tékniku IPB agradese ho inisiativa TIC Timor ne’ebé realiza ona formasaun ne’e, matéria ne’ebé mak ami hetan ligadu ho rede nian atu nune’e bele hasa’e koñesimentu no abilidade atu rezolve iha parte tékniku informátika iha servisu fatin.
Betano, 29 Jullu 2021 (IPB) – Institutu Politékniku Betano ho ekipa teknika Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia i Kultura (MESSK) no autoridade lokál munisípiu Manufahi hala’o dialogu ho komunidade afetadu hodi buka solusaun bá estatutu rai, aihoris no uma sira mak konstroe iha rai ektarés 10 mak sai ona nain ba IPB iha tinan 2014 ne’ebé atribui ona husi Terraa propriedade Nasionál.
Ikus mai komunidade afetadu seidauk konsidera ba sertifikadu refere hodi kestiona no husu ba MESSK no IPB kona-bá sira nia direitu mak hanesan Kompensasaun ba rai no indeminizasaun ba aihoris no uma sira mak iha rai ne’e nia laran. Primeiru Vise Prezidente IPB, Sr. Cipriano Tilman M.PA esklarese kona-bá importánsia ba instalasaun IPB iha Munisípiu Manufahi, Postu Same, Suku Betano mak sei garante bá ita hotu nia oan, beioan enjerál Timor-oan sira sei hetan koñesimenu diak iha futuru.
Tanba atu produs rekursu ida ne’ebé mak kualifikadu tenki liu husi edukasaun, tanba ne’e hau husu atu inan-aman sira no ita hotu tenki kópera ho estadu hodi bele harii duni konstrusaun ida nune’e bele fasilita funsionamentu IPB iha futuru bele la’o ho di’ak liu tán.
Ikus ita hamutuk iha ne’e sei la ko’alia ba kotuk maibé ita sei ko’alia de’it mak ba ejizénsia rua ne’ebé hetan ona konsesus iha dialogu loron 12 fulan Agustu 2020 mak komunidade afetada sira hato’o ona iha dialogu anteriór hanesan ezijénsia rua ne’e mak husu indeminizasaun ba uma ho ai-horis no ba kompensasaun rai ne’e kabe ba Sekretáriu estadu terra propriedade nia kompeténsia.
Haktuir mós husi Segundu komandante PNTL munisípiu Manufahi katak tempu to’o ona atu Manufahi oan sira oferese hela espasu ruma ba Governu hodi bele prepara konstrusaun ida ne’ebé mak dignu ba jerasaun sira hodi bele hasa’e kapasidade no matenek ne’ebé mak konstrutivu iha futuru
Iha sorin seluk, Sr. Mafaldo hanesan Diretór Nasionál Planeamentu, subliña katak prezensa ekipa teknika MESSK nian kompostu husi ekipa Obras Públika, Terras propriedades no ministeriu Agrikultura nia prezensa iha ne’e atu halo levantamentus ba dadus tuir ezijénsia ne’ebé mak komunidade afetadu sira kestiona iha dialogu anterior nune’e bele iha solusaun ba rai refere hodi konstroe konstrusaun iha rai hektares 10 ne’e nia laran ba IPB.
Tanba hakarak ka lakohi iha tinan ida ne’e tenki harii duni konstrusaun no sei la ba to’o iha tinan 2022 se lae orsamentu refere sei fó fila ba kofre estadu no tinan oin mai sei la preve tan orsamentu ba konstrusaun IPB.
Hau simu orientasaun husi Exelensia Ministru Ensinu Superior mai iha ne’e atu rona no bele foti dadus ne’ebé akuradu hodi bele hato’o ba exelensia nunee bele aprezenta ba konsellu ministru hodi bele hetan aprovasaun ba ejizénsia hirak ne’e.
Porta-vóz Diogo Pereira, reprezenta komunidade afetadu nian, relata nu’udar nain ba rai presiza esplikasaun ne’ebé klaru mai ami, tanba ami sai vitima ba konstrusaun ida ne’e. tanba hanesan rainain la oferese rai, maibe ema seluk mak oferese ami nia rai ba IPB sein koñesimentu ami nian. Teni tan, prosesu dezenvolvimentu ba edifisiu foun IPB ne’e ami laiha impedimentu ba rai ne’e, maibé estadu tenki konsidera ami nia direitu hanesan nain ba rai, aihoris no uma, tenki iha kompensasaun, se laiha kompensasaun ba ami, konstrusaun mos sei labele hari’i lai.
Iha biban ida ne’e, Diretór Terra Propriedade mos relata katak tenki iha separasaun ba iha aihoris, uma no rai ne’ebé ho nia estatus lahanesan. Rai husi terras propriedade mak sei halo levantamentus ba dadu sira hafoin relata ba MESCC liu husi Diretor Jeral Terras propriedaes nasional. Maibé bá aihoris no uma ekipa Obras Públika bele halo levantamentu dadus tuir knar ida-idak nian.
Konkluzaun ikus katak bele halo levantamentus dadus bá rai, aihoris no uma mak iha rai hektares 10 ne’e nia laran maibe ba konstrusaun seidauk bele hala’o, wainhira seidauk iha desizaun fixu ba indiminizasaun no kompensasau ba komunidade afetadu sira.
Partisipa iha dialogu refere mak hanesan Segundu Komandante PNTL Munisipiu Manufahi Sr. Antonino da Costa Fernandes (materestu), Primeiru vise prezidente Cipriano Tilman, Diretór Aprovizionamentu IPB Marito Soares, Diretór Terra Propriedade, Diretór Produsaun Animal, Pedro de Deus, Diretór Konstrusaun Sivil Fernando Fernandes, Reprezentante MESSK Diretór Nasional planeamentu Sr. Mafaldo, Diretor DNEST, Sr. Carlito Mendes, reprezentante Administradór Munisípiu Manufahi Sr. Amandio do Rosario, Xefe Suku Betano, Sr. Filipe de Araújo no Xefe Aldeia, señor Manecas Oliveira no komunidade afetadu iha suku Betano.
Betano, 12 Novembru 2021Institutu Politékniku Betano nia Magnífiku Prezidente IPB no Sívitas Akadémika hotu hakarak hato’o Onra no Homenajén ba Juventude Loriku Asuwa’in sira ne’ebé luta ba rai ida ne’e, hodi hanoin hikas ba Mártires da Pátria hosi Masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991.
Betano, 09 Novembru 2021Institutu Politékniku Betano nia funsionariu ho estudante sira hetan Treinamentu husi parseiru TIC TIMOR hodi hatene Prosesu/lalaok atividade hosi TIC TIMOR nian no oinsá atu servisu hamutuk hodi halo koperasaun di’ak ba planu dezezsnvolvimentu Teknologia modernu nian ba iha IPB. Treinamentu ne’e hala’o iha sala laboratóriu IPB.
Dahuluk, Sr. Domingos Faria hanesan Xefe Finansa ne’ebé reprezenta hosi primeiru vise Prezidente IPB hodi partisipa iha treinamentu ne’e hateten katak agradese no bemvindu ba ekipa TIC TIMOR lubuk ida mai to’o ona iha ami nia fatin, hodi fahe siénsia teknolojia matenek ba funsionáriu no estudante sira liliu iha sistema teknolojia servisu nian.
Iha fatin hanesan, Diretór Divizaun Dezenvolvimentu Sistema no aplikasaun, Sr. Justu Fernandes sai hanesan oradór ba treinamentu ne’e iha ninia esplikasaun kona-bá Aplikasaun no Suporta Infraestrutura mak hanesan Estrategia no Politika nebe’e TIC TIMOR agora dadaun lao hela.
“Papel no resposabilidade TIC TIMOR rasik ba iha Dezemvolvimentu Teknologia iha Estadu Timor Leste nian oinsa atu uza Internet iha Setór Publiku no setór privadu no mos oinsá atu regista Sistema Jestaun Dokumento hodi rai didiak dokumentu serbisu nian ida ne’e sei fo vantajen diak ba ita”. Haktuir Diretór Justo
Iha sorin seluk, Diretór Divizaun Infraestrutura Sr. Andre Felix iha ninia aprezentasaun koalia kona-bá servisu infraestrutura nia servisu hala’o to’o agora.Iha treinamentu refere, ekipa TIC TIMOR hato’o aprezentasaun ne’ebé mak interesante tebes liliu iha area teknolójia modernu foka liu ba servisu administrasaun nian.
Materia ne’ebé mak ekipa refere aprezenta mak hanesan Sistema rekursu umanu, Vicall no Cloud Sharing, Sistema korespondénsia formuláriu elektróniku no Sistema edukasaun sira seluk.
Betano, 28 Maiu 2021(IPB) – Relasiona ho diploma II ne’ebé mak agora dadaun IPB implementa, Institutu Politekniku Betano hala’o sorumutu ho ekipa Jurídiku Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) ho ekipa Diresaun Nasionál Ensinu Superiór Tékniku (DNEST) hala’o deziminasaun kona-ba Lei base edukasaun diploma II iha resintu IPB, (sexta-feira, 28/05/2021).
Objetivu hosi deziminasaun lei base edukasaun ne’e hodi komprende didiak kona-ba lalaok atribuisaun diploma II nian no oinsá bele halo mudansa ba diploma refere.Aleinde ne’e, iha mos aprezentasaun hosi Asesór jurídiku MESSK Edmundo da Cunha esplika kona-ba Lei edukasaun nivél diploma II nian ba Sivitas Akadémika tomak hanesan korpu dosentes, funsionáriu administrasaun no estudante sira hotu.
Iha sorumutu refere, partisipa hosi vise prezidente IPB, Cipriano Tilman, MPA, Xefe Departementu Finansas, Domingos Faria, Diretór Eskola Superior Agronomia no Zooteknika Pedro de Deus, Diretór Eskola Superior Engenharia Fernando da Costa, kordenadór kursu Produsaun Animal, kordenadór Konstrusaun Sivil, Asesor jurídiku MESSK Edmundu da cunha, Diretór DNEST Carlito M.Pereira ho nia ekipa, korpu dosentes, funsionáriu administrasaun, estrutura estudantil no estudante IPB tomak.
Dili, 27 de Maio de 2021. O Presidente do IPB Asina Memorando de Intendimento entre o Ministério do Ensino Superior, Ciência e Cultura e o Instituto Politécnico Betano para implementação da medida de apoio relativa à isenção de pagamento de propinas por parte dos estudantes de ensino superior Nacional durante o ano letivo de 2021 @ Hotel Novo Turismo, Dili