Iha sorumutu ne’e, partisipa mos intidade sira hotu ne’ebé kompostu husi Sua Execia Primeiru Ministru ho nia Esposa, Membru Guvernu oitávu Konstitusional hanesan Ministru MESSK, Ministru Obras Públika, Ministru Estatal, Sekretariu Estadu Agrikultura e Peskas, Administrador Munisipiu Manufahi inklui entidade sira hotu ho komunidade enjeral iha Manufahi.
Hodi rona rasik intervensaun hosi Excia Primeiru Ministru Taur Matan Ruak no Ministru sira kona-bá programa oitávu governu nian no mos Excia rasik bele rona direta lamentasoens, dezafius no obstákulu sira hosi Intidade sira hotu mak iha Munisípiu Manufahi, kona-ba lalauk desenvolvimentu sira ne’ebé halao durante tinan 5 nia laran mak lidera husi Excia Taur Matan Ruak.
Depois remata diálogu refere Excia Primeiru Ministru Taur Matan Ruak ho nia komitiva hala’o hikas viajen ba iha Munisipiu Ainaro.
Betanu, 05 Janeiru 2022(IPB) – Institutu Politékniku Betanu nia Estrutura IPB, Funsionáriu administrasaun no Dosentes sira hala’o enkontru Jeral Avaliasaun ba servisu anuál 2021 durante tinan ida laran iha resintu IPB.
Alende ne’e mós iha aprezentasaun kada divisaun hanesan Primeiru vise Prezidente, Segundu Vise Prezidente, Diretór DNAF, Diretór DNA no Diretór ESAZ no Diretór ESE.
Instituto Politékniku Betano (IPB) realiza serimónia tomada de Posse ba Prezidente Eleitu (Sr. Acacio Cardoso Amaral, P.hD) ho ninia estrutura hotu iha resintu IPB, segunda ne’e. 20/12/2021.
Entertantu iha Serimónia refere Prezidente Konsellu Jeral IPB Sr. Rui Daniel de Carvalho iha nia diskursu esklarese ohin loron 20 fulan Novembru tinan 2021 ita hotu hamutuk iha rai betanu hodi asiste posse ba dahuluk prezidente IPB ne’ebé eleitu demokratikamente husi membru konsellu jeral IPB iha loron 21 fulan Juñu tinan 2021 iha auditoria Fakuldade Engeñaria Siensia no Teknologia kampus hera Dili iha tempo ne’eba prosesu Eleisaun refere partisipa husi Sua exelênsia Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK) entidades relevantes no konvidadus sira hotu. No ohin loron ultra-pasa ona ba Posse dahuluk lori IPB ba fututu tuir kna’ar no respensabilidade ne’ebé hatur ona iha estatutu definitivu.
Alende ne’e mos fo posé ba Prezidente Eleitu Sr. Acacio Cardoso Amaral P.hD tuir despaxu Ministeriál ho Nú 167/GM-MESSK/12/2021. Prezidente IPB deklara mos katak prosesu Eleisaun ba Prezidente IPB ba períudu 2022 to 2025 hala’o ona iha loron 21 fulan Junu tinan 2021. Iha tinan 2021 ida ne’e, no buat importante balu ne’ebé IPB mos atingi ona hau labele deklara maibe hau hakarak subliña buat prinsipál lima (5) ne’ebé mak iha ne’e Dahuluk IPB durante tinan haat nia laran ezekuta ona ninia OJE liu husi Ministériu Edukasaun hahu husi 2017 to 2018 no liu hosi MESSK hahu husi 2019 to 2020 no iha tinan ida ne’e IPB hetan autonomia hodi ezekuta OJE rasik ida ne’e hanesan previlijiu bot ida. Daruak IPB Konsege halo eleisaun ba Prezidente Eleitu no bazeia ba regulamentu eleisaun prezidente ne’ebe produz hosi konsellu Jeral rasik. Datoluk Estatutu Porvizóriu IPB ita altera ona ba Estatutu definitivu, Dahaat IPB konsege realiza graduassaun ba daruak no Dalima IPB konsege dezenvolve website IPB no lansa iha tempu Graduasaun no hakarak hato’o ami nia gratidaun ba TIC TIMOR ne’ebe ajuda IPB hodi alkansa website refere.
“Ohin loron ita hamutuk iha ne’e no halo tomada de posse ba strutura foun IPB nian ne’ebe ohin ita asiste dadauk ona mak hanesan Vise Prezidente nain rua (2) diretór Nasional nain hat (4) no Kordenador Kursu nain rua (2), Parabéns imi hotu ne’ebé hetan kargu foun no ba strutura foun ita iha servisu boot balu ne’ebé hein hela ita no ohin deskreve ona hosi prezidente konsellu Jeral. Servisu bot sira ne ba tinan oin mak ita tenki prepara avaliasaun no akreditasaun Institusional hodi ba oin tuir matenek no esperiensia ne’ebé ita iha hodi moderniza IPB ba futuru”. Haktuir Prezidente IPB
Iha fatin hanesan Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK) Dr. Longuinhos dos Santos subliña katak nudar onra ida mai hau hanesan Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura hola parte iha serimónia importante fo posse ba prezidente IPB iha fatin ida ne’e, iha oportunidade ida ne’e hau fo hau nia komprimenta spesiál ba komunidade akadémika iha IPB nian no dosentes sira ne’ebé hala’o nia funsaun transmite koñesimentu no siensia ba ita nia jerasaun foun sira. Seremonia ida ne’e simboliza fo posé dahuluk ba prezidente Eleitu prosesu eleitoral ne’ebé jere hosi konsellu Jerel IPB no ita labele haluha katak IPB foin eziste tinan hat (4) no tanba razaun ida ne’e serimónia ohin reprezenta ponte ida ba futuru, ne’ebé bazeia ba instrusaun hirak ne’ebé mak konsolida a’an no ba rekursu hirak ne’ebé hatudu kapasidade boot liu tan hodi hari nasaun ida ba futuru ida ne’ebé diak no justu liu tan ba sidadaun hotu.
“Oportunidade ida ne’e hau hakarak hato’o hau nia felisitasaun ba Dr. Acacio Cardoso Amaral tan eleitu ona ofisialmente nudar prezidente IPB ba períudu tinan 2022 to 2025 hau agradese tebes ba servisu ne’ebeé mak durante ne’e hala’o ona hahu kedan hosi tempu ne’ebe nomeasaun tutela nian asumi kargu ida ne’e ho objetivu hahu ona funsionamentu Institutu nian maske iha difikuldade hirak ne’ebe hasoru, IPB hadia nafatin neneik be neneik kondisaun sira funsionamentu ba nafatin liu-liu iha nivel Infrastrutura no rekursu umanu. Momentu ne’e mos hau hakarak informa katak MESSK iha konfiansa ba Dr. Acacio Cardoso Amaral nia esperiensia no kompeténsia profesional hodi kontinua halao servisu ho profesionalizmu integridade no independensia iha ninia misaun hodi lidera instituisaun ida. Hatutan mos katak ita persiza dezenvolve instituisaun ida ne’e ho forma sustentavel atu nune’e bele fo kontribuisaun efektivu liu tan hodi responde ba nesesidade paiz nian ho formasaun akadémika ba rekursu umano liu-liu iha formasaun kursu Politekniku sira iha area hirak ne’ebe importante tebes ba dezenvolvimentu iha nasaun timor Leste”. Tenik Dr. Longuinhos
Partisipa iha Serimónia ne’e mak hanesan Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK), Prezidente Komisaun G Parlamentu Nasional, Reprezentante Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Diretór Jeral MESSK, Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Manufahi, Diretór Ezekutivu ANAAA, Komandante FDTL Naval Betano, Reprezentante Administrador Manufahi, Autoridade Siguransa, Autoridade Lokál, Dosentes, funsionáriu administrasaun IPB, Estudante no Komunidade sira.
Instituto Politékniku Betanu liuhosi Gabinete Primeiru Vise Prezidente Asuntu Akadémiku hamutuk ho Konsellu Imprensa Timor Leste hodi Fasilita Fact-Cheeking training ba estudante sira kona-bá esforsu kombate desinformasaun no informasaun falsa sira iha rai laran ba utilizasaun plataforma dijitál. Formasaun ne’e realiza iha resintu IPB.
Dahuluk, Vise Prezidente IPB, Cipriano Tilmna, M.PA iha nia intervensaun haktuir katak koalia ba Konsellu Imprensa mak hanesan hamahon ba Mídia Sosiál sira hotu iha Timor laran. Reforsa tan katak oportunidade ida ohin hanesan kompartila abilidade no koñesimentu oinsá identifika disinformasaun, notísia falsa no fahe mós matenek kona-bá matadalan utiliza mídia sosiál.
Husi parte seluk Diretór Ezekutivu CI, Sr. Rigoberto Monteiro mós haktuir katak Konsellu Imprensa Timor Leste asina mos akordu kooperasaun ho Embaixada Estadu Unidos America (EUA) iha area fasilita Fact Cheeking training iha Timor Leste. Tanba ne’e knaar prinsipal CI nian maka atu asegura liberdade imprensa iha Timor leste nudar haktuir iha konstituisaun RDTL. Artigu 40 no 41.
“Iha treinamentu ida ne’e atu fasilita estudante sira hodi utiliza imi nia telefone wainhira asesu ba iha facebook ho diak maibé la bele utiliza media sosial hodi desfama ema seluk nia dignidade, liu-liu lideransa nasaun nian. Tanba ne’e iha formasaun ida ne’e CI nia formador sira sei lori imi ba koñese diak liu tan ba utilizasaun media social”, Haktuir Diretór Ezekutivu
Partisipa iha formasaun mak hanesan primeiru vise prezidente, staff funsionáriu, Diretór Konsellu Imprensa h onia ekipa no estudante sira.
Institutu Politékniku Betanu nia Magnífiku Prezidente IPB hakarak hato’o parabéns ba povu tomak hodi komemora loron Proklamasaun Independénsia Timor – Leste ba dala 46 hodi hanoin hikas ba Eroi sira ne’ebé mak luta ba Rai ida ne’e.
Institutu Politékniku Betanu hetan vizita hosi Kompañia Nasionál no Internasionál sira ne’ebé tuir tenderizasaun hosi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (Siglá Portugéz, CNA) ba planu konstrusaun foun IPB iha rai hektares 10 mak koloka iha Suku Betano postu Administrativu Same, Munisipiu Manufahi. Estrutura IPB sira mak akompaña Kompañia sira mak hanesan; Primeiru Vise Prezidente IPB, Diretor PA, Diretor Aprovisionamentu, Xefe Departamentu Finansa no mos Staf IPB.
Antes ba observa fatin, Estrutura IPB hala’o enkontru ho kompañia sira hodi esplika kona-bá rai hektares sanulu (10) ba kompañia sira ne’ebé mak tuir tenderizasaun ba Edifísiu foun IPB nian. Alende ne’e, estrutura IPB ho Kompañia sira tun diretamente ba fatin konstrusaun IPB hodi bele haree besik liu tan. Hafoin fila hikas mai kampus IPB hodi fahe malu.
Institutu Politékniku Betano nia estudante hosi Eskola Superior Engeñaria no Eskola Superior Agronómia no Zootéknika partisipa semináriu ho tema: “46 Aniversário da Proclamação Unilateral Independência de Timor-Leste: Invasão e Resistência Nacionál” iha salaun Universidade Boaventura, Luak-Bubur Laran, segunda ohin, 22/11/2021.
Enkuantu iha semináriu ne’e, sai oradór ba tema ne’e mak hanesan Dr. Jose Ramos Horta koalia kona-bá Misaun Diplomata, Dr. Gil da Costa Monteiro (Oan Soru) koalia kona-baá báze apoiu ho Reorganizasaun, Rejisténsia no Constancio Pinto koalia kona-bá Frente Klandestina no Padre Juvito Rego koalia kona-bá parte igreja ba luta libertasaun povu.
Alende ne’e enkoraza nafatin ba estudante sira hotu presiza rona no hatene istóriku rezisténsia Nasionál iha Nasaun Timor – Leste no ita hatene katak Arkizu no Muzeu hanesan Rezisténsia Timorense nu’udar Instituisaun Istórika ida ne’ebé ho misaun Rekolla, Prezerva no Divulga Memória Luta Rezisténsia ba prosesu Libertasaun Nasionál nian.
Iha Eventu abertura ne’e, ho tema ba Festivál Desportu Akadémiku Timor-Leste (FESDATIL)) 2021 mak “Promove Fíziku Saudável, Kakutak Matenek, Liman-ain Badaen no Neon Badinas”.
Alende ne’e, iha eventu kompetisaun FESDATIL, Estrutura ADA-IPB lori reprezentante kada modalidade ho kuantidade hamutuk na’in-15 ho ofisiais na’in-3 hodi partisipa iha abertura refere.
Eventu refere ne’e Partisipa hosi Prezidente Ezekutivu ADA-IPB Sr, Jacinto de Araujo ho nia ekipa no membru estudante IPB, kompostu hosi Universidade hamutuk na’in-4 (haat) no hosi Institutu hamutuk na’in-12 (sanulu-resin ida)